Matija Hunjadi
HRABRI KORAK BLIŽE USVAJANJU
ZAKONA O HRVATSKOM JEZIKU
ZA HRVATSKI NAROD, U HRVATSKOJ DRŽAVI
NAKON 181 GODINE ŽABOKREČINE
Na današnji dan, godine Gospodnje 2023, v srijedu, travnja 26-tog pročitao sam vijest koja me lecnula istom mjerom kao i najava naše veličanstvene vojne operacije Oluje!
Plemeniti Hrvatski grof Janko Drašković još je, prije samo 181 godine zadao kao osnovni cilj Matici Hrvatskoj skrb o Hrvatskom jeziku i književnosti jer je jezik osnova nacionalnog identiteta naroda, kulture i zajedništva. Kroz 181 godinu Hrvatski je narod imao i još uvijek ima, masu bijesnih neprijatelja koji su djelovali na sve moguće načine da ne dođe do donošeja ovog naturalnog, narodnog, pravednog i korisnog zakona. Najžešći protivnici donošenja zakona bili su i jesu domaći izdajnici, prodane duše i bijednici koji služiše/že stranim, umjesto narodnim interesima.
Najzaslužniji za ta sramotna djela svakako su: glavni pobočnik Bečko-Rimskog pakta podjele Hrvatske države, biskup Josip Strossmayer i njegov pokret jugo-slavenizma; Ilirski pokret; srbo-četnički velikosrbski ekspanionizam umotan u srbsku diktaturu - ponovo jugoslavije te Josip Broz i njegova socijalistička jugoslavija. Znakovito je vidjeti kako se ideja jugo-slavenizma pokušavala adaptirati u političkim i društvenim sustavima našeg naroda. Uvijek silom, diktaturom i nametanjem izvana. Iako več 30-tak godina baštinimo neovisnu i samostalnu državu još uvijek ne možemo, bolje reći nedaju nam donijeti Zakon o vlastitom jeziku!! Zadnji kočničar bio je zakleti čuvatelj jugoslavenizma, šef JAZU/HAZU i bivši kardinal Josip Bozanić. Izgledno je da je njegovom hitnom smjenom i odlaskom u Vatikan odškrinut prozor mogućnosti slabljenja moći jugoslavenske ideologije. Još 1992 godine na zahtjev prvog predsjednika naše Hrvatske Države dr. Franje Tuđmana, dr. Vice Vukojević izradio je nacrt željenog zakona te ga predstavio Saboru na usvajanje. Tom su prilikom glavni javni protivnici donošenja zakona bili, po svim domaćim medijima proklamirani kao “Hrvatski kulturnjaci” Hrvoje Hitrec i njegov punac Babić. Hoće li Hitrec obrijati bradu i konačno barem izvana izgledati kao “Hrvatski kulturnjak” bumo videli, ili će i dalje ostati na tekovinama jugo matrice, sada bez pozadine Jožeka a možda i HAZU-a.
Tim prije znakovit je potez Matice Hrvatske i Vlade Republike Hrvatske najavom donošenja zakona čiju vijest sa radošću i u cijelosti prenosimo. Brine nas jedino, već u najavi pojmovi i iskazi kao “ispričavanje” i “jedinstvo” te se usrdno nadamo da neće doći do ponovnog jezičnog bratstva. Nacionalne manjine su već zadovoljene zakonima koji štite njihove jezićne varijacije.
I tako, dragi moj Hrvatski narode, red je došao na nas kao zadnjeg u nizu, da u svojoj vlastitoj Hrvatskoj Državi donesemo Zakon o zaštiti i uporabi vlastitog Hrvatskog jezika. Mi smo svakako svjetsko čudo. Molimo dragoga BOGA da usliša naše molitve i da sadašnja uprava Matice Hrvatske ustraje na donošenju valjanog zakona. Bit će to herojsko djelo, ravno vojnoj operaciji Oluja.
Objavu Matice Hrvatske prenosimo u cjelosti:
U petak 21. travnja 2023. godine predsjednik Vlade Republike Hrvatske gospodin Andrej Plenković sa suradnicima primio je u Banskim dvorima izaslanstvo Matice hrvatske i na radnom sastanku podržao aktivnosti Matice hrvatske i pozdravio inicijativu o donošenju Zakona o hrvatskom jeziku te će predložiti njegovo usvajanje u Hrvatskom saboru. Ta je odluka naišla na nepodijeljeno odobravanje članova Matice hrvatske, priopćilo je Predsjedništvo Matice hrvatske.
Podsjećaju da je još prvi predsjednik Matice hrvatske, najstarije kulturne institucije u Hrvata, grof Janko Drašković kao temeljni cilj djelovanja Matice hrvatske daleke 1842. godine naveo upravo skrb o hrvatskom jeziku, književnosti i našem identitetu.
U proteklih 181 godinu matičari su nastojali hrvatskom jeziku dati potrebna krila za nesputan let te nužne alate za njegovu zaštitu i unapređivanje. Sretni smo što se nakon osamnaest turbulentnih desetljeća nalazimo nadomak ostvarenja cilja kojem su težili naši preci, plaćajući nerijetko visoku cijenu svome zauzimanju za hrvatski jezik.
”Vjerujemo da je namjeri Vlade Republike Hrvatske da usvoji prijedlog i uputi nacrt Zakona o hrvatskom jeziku Hrvatskom saboru pridonijela činjenica da je Radna skupina (u sastavu August Kovačec, Stjepan Damjanović, Mislav Ježić, Tomislav Stojanov i Mario Grčević) sačinila odmjeren, moderan nacrt Zakona, primjeren današnjem vremenu.
U njemu nisu predviđeni nikakvi inspektorati niti zabrane, on štiti u prvom redu običnoga hrvatskoga građanina i propisuje da taj građanin ne smije biti kažnjen ako zna samo hrvatski, nego mu to mora biti dostatno za normalno funkcioniranje u hrvatskom društvu.
”Poštuje se Zlatna formula hrvatskog jezika ča-kaj-što”
Poštuje se Zlatna formula hrvatskog jezika ča-kaj-što, prijedlog Zakona komplementaran je sa Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u našoj domovini te se ovim Zakonom propisuje samo javna uporaba hrvatskog jezika, dok ni na koji način Zakon ne zadire u privatnu komunikaciju, niti se njime ograničava sloboda književno-umjetničkog izričaja. Unatoč tomu, u siječnju 2022. kada smo najavili izradu nacrta Zakona, dok nije bila napisana niti jedna rečenica, doživjeli smo kanonadu napada onih koji su protivnici same ideje donošenja ovoga Zakona.
Sporni medijski napisi o Zakonu o hrvatskom jeziku
Tako smo i ovih dana svjedoci nekolicine medijskih napisa kojima se na neutemeljen i nimalo dobronamjeran način nastoji poslati poruka da se u Zakonu nalazi i ono čega u nacrtu Zakona doista nema, a pokušava se poslati i poruka da je Zakon nepotreban, te da će se jezik sam brinuti za svoju zaštitu i za javnu uporabu.
Podsjećamo sve zainteresirane da su Radna skupina i Matica hrvatska u izradu ovoga nacrta Zakona pošli pozivajući se na 12. članak Ustava Republike Hrvatske kojim je određeno da je u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski standardni jezik i latinično pismo te da građani Republike Hrvatske imaju pravo služiti se njime kao službenim jezikom u našoj domovini.
Zakonom se potiče i uporaba svih idioma hrvatskoga jezika, među kojima su čakavski i kajkavski, svih funkcionalnih stilova hrvatskoga standardnog jezika i hrvatskih povijesnih pisama u primjerenim prilikama.
Vijeće za hrvatski jezik
Zakonom je predviđeno osnivanje Vijeća za hrvatski jezik u kome će biti istaknuti stručnjaci za hrvatski jezik, koji će pratiti provedbu Zakona te predlagati Vladi Republike Hrvatske izradbu Strategije hrvatske jezične politike te davati mjerodavna mišljenja u svezi sa službenom i javnom uporabom hrvatskoga jezika.
Vijeće će predlagati donošenje mjera za zaštitu, osiguranje i slobodu uporabe i poticanje razvoja hrvatskoga jezika.
Čeka se javno savjetovanje oko Zakona o hrvatskom jeziku
Molimo sve zainteresirane koji svojim prijedlozima, komentarima i sugestijama žele pridonijeti kvaliteti ovoga Zakona, da pričekaju još koji tjedan dok pravnici Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske dorade nacrt Zakona i s Radnom skupinom usuglase njegov konačan tekst, jer će tada biti otvoreno Javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, a dorađena verzija nacrta Zakona dostupna svim građanima Republike Hrvatske.
Jedinstvo
Sretni smo da se u Matici hrvatskoj ponovno potvrdilo naše jedinstvo, jer je za nacrt Zakona o hrvatskom jeziku glasovalo svih 25 članova Glavnoga odbora Matice Hrvatske, a prijedlog Zakona podržao je i Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
“Uvjereni smo da nakon usvajanja ovoga Zakona naš hrvatski jezik više nikada neće biti prepušten nebrizi i samovolji pojedinaca. Izražavamo zahvalnost članovima Radne skupine za izradu nacrta Zakona o hrvatskom jeziku, svim matičarima i podupirateljima Matice hrvatske kojima je hrvatski jezik na srcu”, priopćilo je Predsjedništvo Matice hrvatske.
Kompletan sadržaj na ovim stranicama © Hrvatski Filmski Institut. Sva prava pridržana