Damir Pešorda


MOST BEZ DRUGE OBALE


Most je vrlo u─Źinkovita alatka za sprje─Źavanje nacionalisti─Źkih snaga da osvoje vlast u zemlji. Okretali to kako god ho─çemo, ostaju ─Źinjenice da su sprije─Źili Karamarka i njegov HDZ da ne┼íto promijene u zemlji, doveli su Plenkovi─ça na ─Źelo HDZ-a, nepristajanjem na zajedni┼ítvo na prethodnim su izborima omogu─çili Plenkovi─çu da oformi vlast s Pupovcem i elegantno zaobi─Ĺe desnicu u kombinaciji za vlast.


Nevoljko analiziram doma─çu politi─Źku scenu, naga─Ĺam tko ─çe s kim i kakve su ─Źije ┼íanse. DPNema od toga fajde, samo ─Źovjek na sebe navu─Źe ljutnju uvjerenih da ih se neobjektivno sagledalo. Svejedno, treba re─çi neke stvari, ako ni┼íta drugo ÔÇô onda mirne savjesti radi. Pa kada je tako, krenimo redom.


Postoje, uvjetno re─Źeno, tri ve─çe grupacije u hrvatskom politi─Źkom ┼żivotu. Prva je ÔÇô i vjerojatno jo┼í uvijek najja─Źa ÔÇô HDZ sa svojim satelitima: SDSS -om, HSLS-om, HDS-om, to jest Zekanovi─çem, HSU-om i ostalom politi─Źkom sitne┼żi. Druga je takozvana ljevica, Mo┼żemo i SDP s ideolo┼íkim srodnicima kao ┼íto su Beljakovi seljaci, Bernardi─çevi socijaldemokrati, Kata ┼ámajser i njezina fronta, a vjerojatno i na lijevo nehereni Centar, Pametno, Stranka s imenom i prezimenom i sli─Źni. Tre─ça skupina su rogovi u vre─çi hrvatske desnice: Domovinski pokret, Most, Hrvatski suverenisti, Hrvatsko bilo, Odlu─Źnost i pravednost te brojne derivacije HSP-a. Oni koji nisu obuhva─çeni ovom podjelom - kao npr. Fokus, Republika ili IDS ÔÇô spremni su u slu─Źaju potrebe prikloniti se ljevici ili HDZ-ovoj grupaciji.


Od navedenih politi─Źkih grupacija najkompaktnija je HDZ-ova, barem dok ih ─Źvrste spone vlasti vezuju. Ljevica je, unato─Ź odre─Ĺenim osobnim animozitetima, tako─Ĺer spremna nastupati zajedni─Źki ako im se uka┼że prilika da preuzmu vlast. Jedino u tre─çoj grupaciji, nazvali je nacionalnom, konzervativnom, desnom ili kako god, ne postoji spremnost na Saborjedinstvo, ─Źak ni kada bi kojim ─Źudom bili nadomak preuzimanja vlasti u zemlji. Ina─Źe, grubo procijenjeno, svaka od tri navedene grupacije mo┼że ra─Źunati na 20 ÔÇô 25 posto glasova i prili─Źno su izjedna─Źene.


Ono ┼íto tre─çu skupinu ─Źini hendikepiranom u odnosu na druge dvije jest nemilosrdni rat izme─Ĺu Domovinskog pokreta i Mosta. U situaciji kada su pozicije manje-vi┼íe fiksirane, to nacionalnu grupaciju udaljuje od ozbiljne mogu─çnosti osvajanja vlasti. Ipak, postoje dva na─Źina na koji dvije najja─Źe stranke u toj grupaciji mogu participirati u vlasti. Jedan je opcija tzv. ideolo┼íkog moratorija u kojoj Most pristaje oformiti privremenu vladu zajedno s ljevicom. ┼áto bi se iz toga na kraju izleglo, Bog dragi zna, no sigurno ne ni┼íta dobro. Druga je mogu─çnost da Domovinski pokret kao manji partner oformi vlast zajedno s HDZ-om. Pri tomu bi netko od njih morao odstupiti od onoga u ┼íto su se do sada zaklinjali: ili DP od zavjeta da ne─çe s Pupvcem, ili HDZ od vjernosti dugogodi┼ínjem partneru Pupovcu. Sumnjam da ─çe do toga do─çi, no vidjet ─çemo.


Postoji i teoretska mogu─çnost da HDZ oformi vlast s Mo┼żemo ili SDP-om, no to je uistinu tako mala mogu─çnost da je ne vrijedi ozbiljno ni razmatrati. Uglavnom, kada se razmotre sve mogu─çnosti, dolazi se do zaklju─Źka da ne postoje gotovo nikakve ┼íanse da se oformi vlast u kojoj bi ve─çinu ─Źinile suverenisti─Źke politi─Źke snage iako je barem pedesetak posto bira─Źa sklono konzervativnoj, nacionalnoj, desnoj ili kako ve─ç ho─çete politici. To je tih vjerojatno vi┼íe od 25% koncentriranih u gore spominjanoj grupaciji okosnicu koje ─Źine DP i Most te velika ve─çina bira─Źa HDZ-a, koji HDZ-ovo ideolo┼íko vrludanje opravdavaju pritiscima izvana i pipcima ''duboke dr┼żave'' koja rovari iznutra. S druge strane velika je mogu─çnost da ljevica s 25% ili ne┼íto vi┼íe bira─Źa osvoji vlast u kombinaciji s Mostom i raznoraznim ''centristima''. Za lijevu, protusuverenisti─Źku ideologiju dobitna je kombinacija i pobjeda HDZ-a sa sada┼ínjim partnerima ili u kombinaciji s ''centristima'' ili ─Źak dijelom ljevice.


Iz svega izlo┼żenog name─çe se da je glavni problem suverenisti─Źkog spektra hrvatske politike Most. Jo┼í od izbora 2015. Most je vrlo u─Źinkovita alatka za sprje─Źavanje nacionalisti─Źkih snaga da osvoje vlast u zemlji. Okretali to kako god ho─çemo, ostaju ─Źinjenice da su sprije─Źili Karamarka i njegov HDZ da ne┼íto promijene u zemlji, doveli su Plenkovi─ça na ─Źelo HDZ-a, nepristajanjem na zajedni┼ítvo na prethodnim su izborima omogu─çili Plenkovi─çu da oformi vlast s Pupovcem i elegantno zaobi─Ĺe desnicu u kombinaciji za vlast. Sada se ve─ç dulje vrijeme s nevjerojatnim entuzijazmom i zagri┼żeno┼í─çu obru┼íavaju na Domovinski pokret kao da su oni na vlasti, a ne HDZ.┬á


Zaboravljeno je u me─Ĺuvremenu da su Petrov i njegova ekipa napravili prvi juri┼í na Todori─ça, tu stvar je onda preuzeo Plenkovi─ç, donio Lex Agrokor i ''mostovce'' izbacio iz vlasti. Sada ''mostovci'' zapjenjeno juri┼íaju na Pavla Vujnovca, a ┼íute o Rogli─çu, bra─çi Pivac, Tedeschiju, ┼ápiljkuÔÇŽ O─Źito su problem tajkuni bez dubokog komunisti─Źko-orjuna┼íkog zale─Ĺa. Dodu┼íe, svojedobno je Miro Bulj ne┼íto rogoborio protiv Tedeschija dok mu uz janjetinu i ┼żubor bistre vode nisu objasnili da to ne treba ─Źiniti.


Gledam nedavno Nikolu Grmoju: kod Bujanca dolazi u ko┼żnjaku, a kod Stankovi─ça u odijelu. Osobno mi se ne svi─Ĺa previ┼íe ni Bujan─Źev ni Stankovi─çev stil vo─Ĺenja emisije, ali Bujanec je kudikamo korektniji voditelj, a o odnosu prema hrvatskoj dr┼żavi da i ne govorimo. S druge strane znakovito je da Stankovi─ç jo┼í od pojave Mosta na politi─Źkoj sceni zove njihove prvake u svoju emisiju kada god im treba podizati rejting. ─îini mi se da su ─Źe┼í─çi Stankovi─çevi gosti od onih iz redova velikih stranaka kao ┼íto su HDZ i SDP. Naravno, sve je to slu─Źajno. Na koncu, razmotrimo i Grmojin prigovor kako je Radi─ç, po njemu pravi vo─Ĺa Mosta, tajkun te ga kao takvog vode interesi, a ne politi─Źki ideali.


Nisam vi┼íe mlad i znam da bez love nema svirke, to naro─Źito vrijedi u politici. Nekako vi┼íe volim znati tko daje lovu, nego da mi se prodaje pri─Źa kako su se po┼ítenja─Źine bez love domogle Acine emisije i Sabora. Re─Źeno, naravno, ne zna─Źi da sam prista┼ía Domovinskog pokreta, njihova je politika anakrona, zarobljena domoljubnim repertoarom emocija i ideja devedesetih pro┼íloga stolje─ça, mogu─çe ─Źak i da su naslonjeni na odre─Ĺene financijske i poslovne intereseÔÇŽ No, i takvi najbli┼żi su onome ┼íto bi se moglo ozna─Źiti kao hrvatska konzervativna, suverenisti─Źka politika.



Komentar Uredništva


Politi─Źku stranku Most vodi nevidljiva ruka duboke dr┼żave kako bi osujetili pobjedu konzervativne Hrvatske koja je jo┼í uvijek ve─çinska. Njihova uloga jasna je od samih po─Źetaka njihova osnivanja (Branko Rogli─ç, od kojega se bezuspje┼íno poku┼íavaju prati) i ulaska na politi─Źku scenu i jo┼í samo neotesani dio politi─Źkog bira─Źkog tijela s kojim se lako manipulira, a takvih je tako─Ĺer podosta, vjeruje u "mesijansku" ulogu Mosta. Tu ulogu destruktivnog djelovanja na politi─Źkoj sceni konzervativno usmjerene ve─çinske Hrvatske nacije osmislila je duboka dr┼żava i odli─Źno im je to uspjelo.


Dokle god je takvih koji gostuju na N1 televiziji┬á┬á(u ─Źijem upravnom odboru sjedi sin ozlaglo┼íenog srpskog ratnog zlo─Źinca Milana Marti─ça) i meinstreamu kad god po┼żele, a koje usmjerava A. Stankovi─ç da zaokru┼że Petrove, Grmoje, Raspudi─çe - pripadnike intelektualne desnice, nema napretka ni Hrvatskoj dr┼żavi ni Hrvatima.


Nema tog autoriteta koji bi povezao razli─Źite politi─Źke spektre dviju bazi─Źnih grupa, ljevice i desnice, iz prostog razloga, jer autoriteti su ve─ç odavno uklju─Źeni i ugra─Ĺeni u unutarnje strukture onih koji odbijaju sa stra┼í─çu bilo kakvu pomisao o zajedni─Źkom nastupu na izborima.


Pravo je pitanje odakle im tolika destruktivna strast i za┼íto (bar dosad) nije ka┼żnjena od strane bira─Źkog tijela. Jedini na─Źin je njihova izolacija od bira─Źkog tijela koje im jo┼í uvijek vjeruje. Te┼íko da ─çe se to ikada dogoditi, posebno zaga─Ĺenim prostorom Hrvatske desnice i dijaspore koja se jo┼í uvijek bori sa jugoslavenima, prodanim ÔÇťglasnogovornicima patriotizmaÔÇŁ i trgovcima Hvatske dr┼żavni─Źke svijesti. Upravo takvi ljudi dr┼że Hrvatsku u svojim raljama ve─ç skoro ─Źetvrt stolje─ça.┬á


Hrvatski patrioti ─Źiste svijesti i vjerovanja u potrebu svete opstojnosti Hrvatske dr┼żave, bezkompromisni ljudi koji ─Źe interes na┼íe nacije svjesno staviti ispred svojih osobnih jesu i bit ─Źe kona─Źni pokazatelj ve─Źinskoj, pravednoj, pravoj Hrvatskoj, ─Źastnim i po┼ítenim Hrvatima da je nastupiila vura renesanse na┼íeg napa─Źenog naroda. Kad konzervativna Hrvatska ugleda sunce, okrenut ─Źe se prema njemu a sjene pro┼ílosti, zabluda i la┼żi┬á┬ápasti ─Źe iza nas.


Iako rije─Źi slavne pjesme govore: ÔÇťevo zore, evo danaÔÇŁÔÇŽvrijeme je spoznati istinu a ta je da svi─çe samo onaj dan koji do─Źekujemo budni.

Kompletan sadr┼żaj na ovim stranicama ┬ę Hrvatski Filmski Institut. Sva prava pridr┼żana