Uredništvo

Saga o osnovnim pravima Hrvata u Bosni i Hercegovini se odvija u nepovoljnom smjeru. Što vrijeme više odmiće jasnija je i vidljivija muslimanska politika koja želi istisnuti Hrvate iz poluga politićkog zastupanja te ih pretvoriti u manjinu bez prava glasa. Nastojanja Europskih političara zorno pokazuje da EU administracija nezna ili ne želi riješiti gorući i sve veći problem. Govoreći o izbornom zakonu u BiH, Hrvatski premijer Plenković kazao je da je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt odlučio dotaknuti samo dio paketa koji se odnosi samo na integritet izbornog procesa. "To je po mom sudu daleko ispod mog očekivanja i nedovoljno. Nakon neuspjelih pregovora koji su se vodili slijedom sporazuma u Mostaru prije dvije i pol godine, nastojale su političke stranke, prije svega, Bošnjaka i Hrvata, na razini Federacije, postići neki dogovor. Sami nisu uspjeli, osim dogovora o izborima u gradu Mostaru. Međutim dogovor o izbornoj i ustavnoj reformi na središnjoj razini vlasti, osobito na razini Federacije, nije postignut. Tu je nastojala pomoći EU i SAD, ali i razgovori pod njihovim pokroviteljstvom nisu doveli do rezultata, pa je i predsjednik Europskog vijeća nastojao pokrenuti određene procese da bi se prekinule tenzije. Međutim bilo je očito da predstavnici bošnjačkih političkih stranaka, prije svega SDA, nisu htjeli postići dogovor" rekao je Plenković i osvrnuo se na prosvjede u Sarajevu. "Ti su prosvjedi, nema dileme, organizirani od bošnjačkih stranaka. Na njima smo vidjeli teške uvrede pa i čak prijetnje prema Schmidtu, on je planirao niz izmjena izbornog zakona. Niz je agresivnih izjava, gotovo pozivanja na prebrojavanje. Kad se netko prebrojava, valjda se priprema za sukob. To je izjava koja me zgrozila i koju osuđujem. Mislim da je to van svih okvira i upućuje nas na zaključak da bošnjačke političke stranke ne žele dogovor s hrvatskim strankama, nego žele i dalje svoju brojčanu nadmoć koristiti u političkim utakmicama" rekao je dodajući da je to protivno Daytonu i loše za odnose Hrvata i Bošnjaka.

Luka Mišetić je mišljenja da je sada evidentno da bošnjačke političke stranke namjeravaju iskoristiti izbore u listopadu 2022. kako bi Hrvatima oduzeli status konstitutivnog naroda i sveli ih na nacionalnu manjinu.

-To bi bilo kršenje jednog od temeljnih stupova Daytonskog ustava, napisao je Mišetić na Twitteru. On dodaje da su potpisnice Daytonskog sporazuma su Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina.

-Tri države su izričito obećale jedna drugoj u članku V da će “u potpunosti poštovati i promicati ispunjenje” Daytonskog ustava, koji uključuje prava konstitutivnih naroda, istaknuo je Mišetić.

“Strane pozdravljaju i podupiru postignute dogovore o Ustavu Bosne i Hercegovine, što je izloženo u Aneksu 4. Strane će u cijelosti poštovati i promicati ispunjenje obveza preuzetih u skladu s njim”, citirao je Mišetić članak V Ustava BiH posebno podcrtavši ovo “u cijelosti poštovati i promicati.”

Pravni stručnjak drži da BiH ima pravnu obvezu prema Hrvatskoj i Srbi.

-BiH stoga ima materijalnu obvezu prema Hrvatskoj i Srbiji poštovati prava tri konstitutivna naroda. Kao potpisnice ovog međunarodnog ugovora, svaka od tri zemlje ima pravo suspendirati Daytonski sporazum u slučaju materijalnog kršenja od strane jedne strane, ili ga raskinuti ako dvije od tri strane utvrde da je treća strana materijalno prekršila Daytonski sporazum. To jasno proizlazi iz članka 60. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, napisao je Mišetić na Twitteru.

Kao elaboraciju ove teze Mišetić je priložio članak 60. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora (na engleskom jeziku), a HMS vam u nastavku donosi prijevod na hrvatski jezik koji je objavljen u “Narodnim novinama”, službenom listu Republike Hrvatske.

Prestanak ili suspenzija primjene ugovora kao posljedica njegove povrede
1. Bitna povreda dvostranog ugovora od jedne stranke ovlašćuje drugu stranku da se pozove na povredu kao na uzrok prestanka ugovora ili suspenzije njegove primjene u cijelosti ili djelomice.
2. Bitna povreda mnogostranog ugovora od jedne stranke ovlašćuje:
(a) ostale stranke da jednoglasnim sporazumom suspendiraju primjenu ugovora u cijelosti ili djelomice ili da ga dokinu:
(i) u odnosima između njih i državapovrediteljice, ili (ii) između svih stranaka;
(b) povredom osobito oštećenu stranku da se na povredu pozove kao na uzrok suspenzije primjene ugovora u cijelosti ili djelomice, u odnosima između nje i državapovrediteljice;
(c) svaku stranku, osim državapovrediteljice, da se pozove na povredu kao na uzrok suspenzije primjene ugovora u cijelosti ili djelomice u odnosu na samu sebe, ako je taj ugovor takve prirode da bitna povreda njegovih odredaba od jedne stranke korjenito mijenja položaj svake stranke što se tiče budućeg izvršavanja njezinih obveza na temelju ugovora.
3. U svrhe ovoga Članka, bitnu povredu ugovora čini: (a) odbacivanje ugovora koje nije predviđeno ovom Konvencijom; ili
(b) povreda odredbe bitne za ostvarenje predmeta ili svrhe ugovora.
4. Prethodni stavci ne diraju nijednu odredbu ugovora koja se primjenjuje u slučaju povrede.
5. Stavci 1. do 3. ne primjenjuju se na odredbe ugovora o zaštiti čovjeka što ih sadrže ugovori humanitarnog karaktera, osobito ne na odredbe koje zabranjuju svaki oblik represalija prema osobama koje su tim ugovorima zaštićene.

Mišetić dodaje da, također, svaka stranka može jednostrano suspendirati ugovor zbog kršenja od strane drugog potpisnika.

-Dakle, ako BiH kao rezultat listopadskih izbora nastavi s oduzimanjem prava Hrvatima kao konstitutivnom narodu, Hrvatska ima pravo prema međunarodnom pravu jednostrano suspendirati Daytonski sporazum koji se odnosi na odnose između Hrvatske i BiH, napisao je Mišetić.

Veleposlanstvo SAD oštro o Izetbegoviću: "Šokirani smo"

Američko veleposlanstvo u BiH u srijedu je oštro osudilo izjave čelnika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića koji je neizravno prijetio ratom kada je izjavio da su se Bošnjaci “prebrojali” i svjesni su svoje vojne snage.

U objavi na Twitteru veleposlanstva SAD stoji da su “šokirani i zgroženi” zapaljivim komentarima Bakira Izetbegovića koji su, kako se to moglo predvidjeti, prouzročili podjednako neprihvatljivi odgovor Milorada Dodika.

“U 2022. godini građani BiH zaslužuju bolje od lidera koji pozivaju na etničke podjele i potiču etničke napetosti. Građani BiH zaslužuju lidere koji će raditi na općem dobru i donositi teške odluke neophodne da BiH osigura svoje mjesto u euroatlantskoj zajednici naroda. Istinska posvećenost suradnji i kompromisu a ne implicitnoj prijetnji pribjegavanjem nasilju, potrebni su za rješavanje problema ove zemlje koji se pogoršavaju”, stoji u izjavi.

Reakcija je to na Izetbegovićev istup na predizbornoj tribini SDA u mjestu Hadžići pokraj Sarajeva gdje je izjavio da Bošnjaci imaju pripremljen odgovor “za ne daj Bože”.

“Prebrojali smo se. I koliko lovaca imamo, i koliko mladih ljudi, i koliko imamo instruktora na dronovima, i tako dalje. Neću dalje, ali samo da znate”, kazao je Izetbegović.

Luka Mišetić: Hrvatska i Srbija će imati pravo raskinuti Dayton nakon izbora?

Nakon izbora u listopadu, Hrvatska i Srbija će vjerojatno imati pravo prema međunarodnom pravu raskinuti Daytonski sporazum, uključujući Daytonski ustav, kao rezultat kršenja Daytona od strane Bosne i Hercegovine. Evo zašto. U osnovi Daytonskog sporazuma je pravo Srba, Hrvata i Bošnjaka kao „konstitutivnih naroda“ na ravnopravnost, napisao je na Twitteru Luka Mišetić, pravni stručnjak i američki odvjetnik hrvatskih korijena, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Mišetić ponavlja da su i Ustavni sud Bosne i Hercegovine i OHR potvrdili da su prava ova tri “konstitutivna naroda” temelj Daytonskog sporazuma.

“Zaključno, ustavno načelo kolektivne ravnopravnosti konstitutivnih naroda koje proizlazi iz označavanja Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda zabranjuje bilo kakvu posebnu privilegiju za jedan ili dva od ovih naroda, bilo kakvu dominaciju u strukturama vlasti ili bilo kakvu etničku homogenizaciju kroz segregaciju zasnovanu na teritorijalna odvojenost”, citirao je Mišetić očitovanje Venecijsnke komisije na implementaciju odluke U5/98 (“KONSTITUTIVNI NARODI”, apelacija Alije Izetbegovića, op. HMS) Ustavnog suda BiH vezano za amandmane na Ustav Republike Srpske.

Američki pravni stručnjak ovome je priložio i izjavu tadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH, Valentina Inzka, od 29. svibnja 2019. 

“Osiguranje istih prava za sve konstitutivne narode u Bosni i Hercegovini u svakom dijelu zemlje predstavlja temeljni stup Daytona. Poštivanje prava konstitutivnih naroda, ali i svih građana, jedini je način da se Bosna i Hercegovina razvija kao sigurna i suverena demokratska zemlja koja poštuje europske vrijednosti”, rekao je tada visoki predstavnik.