Gotovo osam desetljeća nakon njegove smrti, Frane Tente ponovno je postao središnja figura javnog okupljanja u Splitu, dok pitanje okolnosti njegove osude i dalje ostaje važan dio rasprave o njegovoj povijesnoj ulozi.
U središtu Splita jučer je organiziran mimohod posvećen Frani Tenti, mladiću koji je 1948. godine, u dobi od 20 godina, umro tijekom izdržavanja zatvorske kazne u Lepoglavi. Okupljanje je započelo na Prokurativama, a povorka je potom Marmontovom i Plinarskom ulicom krenula prema Marjanu.
Na početku povorke istaknuti su portret Frane Tente i vijenac te Hrvatske zastave. Organizatori su se za mimohod pripremili i pisanim uputama koje su, prije polaska povorke, dijelili okupljenima na Prokurativama. Letke nisu dobivali samo sudionici nego i građani koji su se u tom trenutku zatekli na trgu. Na podijeljenim papirima bio je razrađen način sudjelovanja u povorci, uključujući parole koje su organizatori predvidjeli za uzvikivanje. Među njima su se nalazile "Frane Tente - s nama je", "Mučenik Frane Tente - s nama je" i "Smrt komunizmu". Upute su sadržavale i tekst pjesme "Marjane, Marjane", kao i povik "Živjela Hrvatska".
Druga strana podijeljenog papira bila je posvećena pravilima ponašanja. Organizatori su sastavili ukupno 12 odredbi kojima su nastojali odrediti kako se sudionici trebaju ponašati tijekom cijelog događaja. Posebno je naglašena obveza dostojanstvenog sudjelovanja, uz zabranu izazivanja sukoba, vrijeđanja prolaznika i bilo kakvog govora mržnje. Nije bilo dopušteno konzumiranje alkoholnih pića ni drugih opojnih sredstava. Od sudionika se također tražilo da izbjegavaju pušenje, konzumiranje hrane i uporabu mobilnih telefona ako bi takve aktivnosti mogle ometati odvijanje povorke.
Kontrolirano je i isticanje obilježja. Zastave, transparenti i ostali simboli mogli su se koristiti samo nakon prethodnog odobrenja organizatora, dok su stranačka obilježja, zakonom zabranjeni simboli i oznake stranih ideologija bili izričito isključeni. Organizatori su predvidjeli i ograničenja u odnosima s predstavnicima medija. Prema podijeljenim pravilima, pojedinci nisu smjeli samoinicijativno razgovarati s novinarima niti davati izjave. Komunikacija s medijima bila je rezervirana za osobu koju za to izričito ovlasti organizator.
Splitski mimohod prethodno je bio propisno prijavljen nadležnim tijelima. Također je potvrđeno da tijekom održavanja događaja nisu zabilježeni povici ni postupci koji bi predstavljali povredu zakonskih odredbi. Posebnu pozornost izazvalo je prekrivanje lica maramama od strane nekolicine sudionika kako njihova lica ne bi bila prepoznatljiva na fotografijama i snimkama koje bi poslije mogle biti objavljene u medijima. Međutim, prema važećim zakonskim odredbama, zabrana takvog maskiranja odnosi se na sportska borilišta, a ne na ovakva javna okupljanja.
O događaju se oglasio i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Stephen Nikola Bartulica iz stranke DOMiNO. Na svojem profilu na Facebooku podijelio je osvrt na mimohod, izrazivši zadovoljstvo načinom na koji su mladi sudionici obilježili sjećanje na Franu Tentu. "Danas sam primio brojne fotografije i videozapise s mimohoda za Franu Tentu u Splitu. Svečano, dostojanstveno i hrvatski, tako su mladi odali počast Frani Tenti, žrtvi komunističkog režima i simbolu ugašene hrvatske mladosti. Posebno me raduje što mladi ne zaboravljaju Franu i brojne druge žrtve komunizma. Njihova žrtva ne smije pasti u zaborav, a istina o našoj prošlosti mora se prenositi novim naraštajima. Hrvatska ima budućnost dok ima ovakvu mladost; mladost koja pamti, poštuje i čuva svoje korijene", napisao je Bartulica na Facebooku.
Sjećanje na Franu Tentu u Splitu je i ranije bilo predmet javnih inicijativa. Tako je još 2019. godine pokrenuta zamisao o postavljanju spomenika u njegovu čast. Pristaše te inicijative njegovu sudbinu povezuju s događajem iz noći na 10. travnja 1947., kada je na Marjanu uklonjena jugoslavenska zastava. Prema tumačenju zagovornika podizanja spomenika, Tente je završio u zatvoru upravo zbog sudjelovanja u toj akciji. U završnim mjesecima 1946. godine Tente je, posredovanjem Ivice Bavčevića, stupio u kontakt sa splitskim ogrankom Hrvatskoga oslobodilačkog pokreta (HOP). Upravo su pripadnici te skupine nekoliko mjeseci poslije sudjelovali u događaju koji će ostati jedan od najpoznatijih dijelova priče o Tenti. Naime, 10. travnja 1947. godine na Marjanu je uklonjena jugoslavenska zastava, a na njezino je mjesto postavljena hrvatska. Prema navodima iz sudske presude, zastavu je skinuo Frane Bettini, koji je u to vrijeme imao 22 godine. Zbog sudjelovanja u spomenutoj akciji, uz Bettinija su osuđeni Ivica Bavčević, Nikola Pensate i Jelka Betica. Sud je utvrdio da su sudjelovali u dogovorima vezanima uz postavljanje hrvatske zastave.