Matija Hunjadi

ODVRATNO LICE SRBSKOG ZLA

Čovjek koji je raskrinkao ‘Sarajevo Safari‘: Prišao mi je srpski vojnik i pitao želim li nešto vidjeti. Ono što sam vidio nikad neću zaboraviti.

Bivši obavještajac: 

Talijani znaju imena. U ovoj fazi istrage više nisu N.N. počinitelji ! 

Irina Ćusić proslavila je svoj prvi rođendan 8. listopada 1993. godine u Sarajevu, a samo četiri dana kasnije, 12. listopada, pogođena je snajperskim hicem sa srbskih položaja. Sljedećeg dana, 13. listopada, preminula je.

U opkoljenom Sarajevu koji su srbska vojska i četnici držali u okruženju, od snajperskih metaka ispaljenih s okolnih brda i nebodera na Grbavici između 1993. i 1995. godine, živote je izgubilo 11.541 ljudi, među kojima, prema dostupnim podacima, 1.601 dijete. Za ove zločine nitko dosad nije odgovarao.

Lovci iz Europe, koji više nisu imali volje pucati samo na životinje, plaćali su 80.000 do 100.000 eura za odstrjel čovjeka, piše tisak na njemačkom i donosi detalje vezane uz tzv. "snajper-turiste" u Sarajevu, prenosi Deutcshe Welle. 

„Ono što je Ezio Gavazzeni sakupio kroz svjedočenja i materijal je da se čovjeku zaledi krv u žilama: 1993. i 1994. godine je više od stotinu stranih lovaca navodno plaćalo između 80.000 i 100.000 eura za odstrjel čovjeka", piše Dominik Straub za njemački list Tagesspiegel.

Prema istraživanjima talijanskog pisca i novinara Gavazzenija, tu priliku pružala im je srpska služba sigurnosti. „Ona je tijekom opsade Sarajeva u brdima oko bosanske prijestolnice organizirala prave ljudske safarije. Posebno jeziv detalj: ako je žrtva bilo dijete, cijena za „odstrjel" bila je još viša", prenosi Tagesspiegel.

"Prema navodima Gavazzenija, među sudionicima ljudskih safarija nalazilo se najmanje pet talijanskih državljana. Tužitelj Gobbis zasad nije konkretno naveo imena osumnjičenih. Tijekom opsade Sarajeva od strane zločinačkog režima Slobodana Miloševića, između 1992. i 1996. godine ubijeno je više od 11.000 civila; oko 1.000 njih bili su žrtve snajperista u zloglasnoj snajper-aleji „Sniper Alley", širokom bulevaru na brisanom prostoru, gdje su ljudi bili izloženi stalnoj prijetnji", pojašnjava Tagesspiegel.

Autor teksta primjećuje kako je glavni Gavazzenijev svjedok bivši agent bosanske obavještajne službe po imenu Edin Subašić. On tvrdi da je 1993. obavijestio talijansku vojnu obavještajnu službu SISMI o „safarijima" i sudjelovanju državljana Italije.

U dosjeu se nalazi i Subašićevo pismo Gavazzeniju, u kojem daje opis i psihološki profil turista-snajperista: „Radilo se o strastvenim lovcima koji su već prošli sve vrste legalnih safarija i koji su tražili dodatni adrenalin u vidu ljudskog trofeja. To su osobe koje vole oružje, a istovremeno su psihopati (…). To su sve bogati i vjerojatno utjecajni ljudi (…). Imaju novac i politički utjecaj da se zaštite od eventualnih istraga."

Gavazzeni tvrdi da poznaje neka imena vikend-snajperista; jedan od njih navodno je vlasnik privatne klinike.  Prema Subašićevim izjavama, odgovarajući spisi, koji postoje u BiH, klasificirani su kao „tajni" i nedostupni, zaključuje Tagesspiegel.

Otkrili smo da safariji polaze iz Trsta

I u tekstu istog autora za austrijski Standard, koji je objavljen dan ranije, navodi se kako bivši obavještajac Edin Subašić tvrdi da je on osobno 1993. godine tadašnji talijanski vojni obavještajni servis SISMI obavijestio o "safarijima na ljude” i sudjelovanju Talijana. Dva do tri mjeseca kasnije, što je već bilo tijekom 1994. godine, SISMI je navodno odgovorio: "Otkrili smo da safariji polaze iz Trsta. To smo spriječili i sada više nema safarija.”

Do sada je nepoznato je li zaista postojao taj dopis talijanske obavještajne službe upućen bosanskoj obavještajnoj službi. Za sada je jedino sigurno da priča o snajperskim lovcima na ljude na brdima oko Sarajeva nije nova. Milanski Corriere della Sera je još 1995. godine – dakle, tijekom opsade grada – pisao o tom fenomenu, pod naslovom "Odmor u Bosni, pucanje uključeno”, piše Standard.

Reakcije bosanskih Srba

Švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) navodi kako je Gavazzeni izjavio za list Repubblica da se ovom temom bavi već duže vrijeme i da mu je poticaj dao dokumentarni film „Sarajevo safari" slovenskog režisera Mirana Zupaniča, objavljen 2022. Zupaničev film izazvao je negodovanje bosanskih Srba - ratnih veterana, koji su tvrdili da je dokumentarac zasnovan na lažima. 

Gavazzeni, međutim, tvrdi da posjeduje "brojne dokaze” i da se sve zaista dogodilo. Bilo ih je mnogo koji su pucali na ljude – "Nijemaca, Francuza, Engleza, ljudi sa Zapada”, rekao je on za britanski Guardian. Dodaje i da je "uznemirio pola Europe” i analizirao bosanske i talijanske izvore, uključujući one iz obavještajnih krugova. Od srbske strane, kaže, nije dobio ništa: "Srbi kao poznati lažljivci i kriminalci sve ove monstruozne tvrdnje žele zataškati novim lažima pa ovaj strašan zločin protiv civila nazivaju urbanom legendom, izmišljotinom”, navodi NZZ.

Svjedočenje američkog vatrogasca

Švicarski list dalje piše kako su se još 2007. pojavili navodi da je za vrijeme rata u BiH zaista dolazilo do takvih "safarija”. Tijekom suđenja srbskim ratnim zločincima u Den Hagu jedan američki vatrogasac, koji je kao dobrovoljac boravio u Sarajevu i svjedočio pred Haškim sudom, govorio je o stranim snajperistima.

Rimski list la Repubblica, koji kontinuirao izvještava o tom slučaju, u četvrtak piše kako je iz Milana u Den Haag poslan zahtjev za uvid u svjedočenje Johna Jordana, bivšeg vatrogasca iz SAD-a koji je tijekom rata u BiH dragovoljno pomagao lokalnim vatrogascima kako bi mogli obavljati svoj posao i tijekom ratne opsade.

Jordan, nekadašnji američki marinac, bio je jedan od svjedoka na suđenju ratnom zapovjedniku bosanskih Srba Ratku Mladiću. U svjedočenju iz 2012. godine govorio je o tome kako je u BiH stigao potaknut medijskim izvještajima o stradanju civila, a 1994. godine teško je ranjen kada je pomagao u gašenju požara u Sarajevu. U tom je svjedočenju rekao da su vatrogasci bili izravne mete pripadnika vojske bosanskih Srba, ali da su to bili i civili te djeca te da je takvim snajperskim napadima i osobno svjedočio.

No talijanski list se referira na njegovo ranije svjedočenje iz 2007. godine u procesu vođenom protiv Dragomira Miloševića, bivšeg zapovjednika tzv. sarajevsko-romanijskog korpusa vojske bosanskih Srba koji je zbog opsade Sarajeva na kraju osuđen na 29 godina zatvora. Upravo taj njegov iskaz u kojemu je svjedočio i o smrti jednog dječaka ubijenog snajperskim metkom navodno je predmet zanimanja tužiteljstva u Milanu jer bi mogao rasvijetliti ulogu stranih državljana, takozvanih turista-snajperista, koji su, prema tvrdnjama svjedoka, plaćali kako bi ubijali civile tijekom opsade Sarajeva.

Jordan je, piše u četvrtak la Repubblica citirajući njegove tvrdnje koje do sada nisu bile u fokusu, u Den Hagu izjavio da je kod Sarajeva opetovano viđao ljude koji su mu izgledali kao stranci. "Po odjeći, oružju koje su nosili i načinu na koji su se kretali bilo je jasno da nisu odavde. Vodili su ih lokalni ljudi, gotovo kao vodiči”.

Jordan je objašnjavao da su stranci koje je viđao bili čudno odjeveni, odnosno kombinirali su vojnu i civilnu odjeću, no od okruženja najviše ih je izdvajalo oružje koje su imali. Navodno su posjedovali puške koje su više sličile lovačkom oružju,a Jordan ga je usporedio s onim koje se koristi u lovu na divlje svinje.

"Bilo je jasno da su izvan konteksta. Stranci, amateri, ali opasni", izjavio je. Tvrdio je i kako je osobno svjedočio da su im mete bili civili, a posebice djeca. "Ako želite uništiti obitelj, pogodite dijete. To slama sve ostale", kazao je Jordan pred Haaškim tribunalom.

Važnu ulogu mogla bi imati i prijava koju je bivša gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić podnijela 2022. u Bosni i Hercegovini. I ona se pozivala na Zupaničev film. Karić je u međuvremenu svoju dokumentaciju proslijedila milanskom tužiteljstvu i spremna je pomoći u istrazi. "Pustimo tužitelje iz Milana i Sarajeva da rade svoj posao”, rekla je Karić za Repubblicu, prenosi Neue Zürcher Zeitung, javlja Deutcshe Welle. 

"Plaćati da bi se pucalo na civile i još gore na djecu, razina je zla koju naša zemlja ne može i neće tolerirati", napisala je to na društvenoj mreži X američka kongresnica Anna Paulina Luna. Ona se osvrnula na istragu koja se provodi u Italiji o navodima da su bogate osobe iz Italije tijekom rata u BiH pucalepo stanovnicima Sarajeva. Kongresnica, inače saveznica Donalda Trumpa, napisala je i kako je otvorila istragu o tom pitanju te da je u ''kontaktu s bosanskim konzulatom te talijanskim veleposlanstvom''. "Ako postoje bilo kakvi Amerikanci koji su se u to uključili, zaslužuju biti optuženi i procesuirani", stoji u objavi.

Godine 1992. pokojni ruski nacionalistički pisac i političar Eduard Limonov snimljen je kako ispaljuje više metaka na Sarajevo iz teškog mitraljeza. Vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, kojeg je kasnije međunarodni sud u Haagu osudio za genocid, vodio ga je na obilazak položaja na brdima. Limonov, međutim, nije platio za svoj ratni turizam. Bio je tamo kao Karadžićev štovatelj, rekavši mu: "Mi Rusi trebali bismo uzeti primjer od vas Srba.”

Pripadnici britanskih snaga koji su služili u Sarajevu 1990-ih rekli su BBC-ju da nikada nisu čuli za takozvani "snajperski turizam" tijekom srbske opsade Sarajeva. Naznačili su da bi svaki pokušaj dovođenja ljudi iz trećih zemalja koji su platili da pucaju na civile u Sarajevu bio "logistički teško ostvariv" zbog velikog broja kontrolnih točaka.

Zanimljivo je da su britanske snage služile i u Sarajevu, i u područjima oko grada, gdje su bile stacionirane srbske snage. Zanimljivo je da su nizozemske snage služile i u područjima oko grada Srebrenice gdje su bile stacionirane srbske snage i gdje je počinjen genocid. Ni jedni ni drugi nisu u to vrijeme “vidjeli ništa” što bi sugeriralo da se odvija "snajperski turizam" i “masovno ubijanje civila”. Treba li se zapitati zašto?