Marta G.

Katarina Kosača-Kotromanić 

Posljednja bosanska kraljica i blaženica Hrvatskoga naroda

25. listopada – Katarina Kosača-Kotromanić, posljednja bosanska kraljica, ostala je zapamćena kao žena duboke vjere, dostojanstva i hrabrosti. Hrvati je već stoljećima časte kao blaženicu, iako nikada nije službeno proglašena svetom, a njezin grob u Rimu ostaje simbol hrvatske i franjevačke pobožnosti.

Katarina Kosača-Kotromanić – život i podrijetlo

Katarina je bila kći moćnog bosanskog velikaša Stjepana Vukčića Kosače i Jelene Balšić iz zetske kneževske kuće. Rođena oko 1424. godine, 1446. postaje supruga kralja Stjepana Tomaša Ostojića, s kojim je imala dvoje djece – Sigismunda i Katarinu. Iako rođena u patarenskoj vjeri, prigrlila je katoličanstvo, a u tome su važnu ulogu imali bosanski franjevci koji su joj kasnije postali dvorski kapelani. S mužem je podupirala širenje katoličke vjere te je sagradila crkvu sv. Katarine u Jajcu.

Nakon smrti supruga 1461. godine, ostaje udovica i kraljica majka posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Kada su Osmanlije 1463. godine osvojile Bosnu, Katarina je pobjegla u Dubrovnik, a potom u Rim. Njezina djeca bila su odvedena u tursko ropstvo, gdje su kasnije poturčena. Unatoč brojnim pokušajima, Katarina ih nikada nije uspjela otkupiti.

Franjevačka trećoredica i kraljica u izbjeglištvu

U Rimu je kraljica Katarina živjela dostojanstveno i u dubokoj vjeri. Pape Pavao II. i Siksto IV. pružili su joj pomoć, a ona je aktivno djelovala u franjevačkoj zajednici i karitativnim djelima. Bila je članica Franjevačkoga trećeg reda te je u franjevačkoj crkvi Araceli na rimskom Kapitoliju redovito sudjelovala u bogoslužju. Ondje je i sahranjena 25. listopada 1478. godine, u habit franjevačke trećoredice.

Kroničar fra Marijan iz Firenze zapisao je: Godine Gospodnje 1478., dana 25. listopada, u Rimu je preminula gospođa Katarina, kraljica Bosne, i sahranjena u Araceli. Ta je pobožna kraljica više godina živjela pod Pravilom blaženog Franje i javno nosila habit.