Frano Čirko, predsjednik HOZ-a Jazovka

Proglas sa Spomen pohoda na Jazovku 2025

Hrvatski obredni zdrug Jazovka u ime hodočastnika Spomen-pohoda na Jazovku upućuje ovaj proglas vlastima Republike Hrvatske.

Na ovome mjestu duboke boli i istine, okupljamo se i ove godine kako bismo odali počast nevinim žrtvama bačenima u Jazovku – našim hrvatskim vojnicima, ranjenicima iz zagrebačkih bolnica, pripadnicima bolničkoga osoblja, časnim sestrama i civilima ubijenima bez suda i presude nakon završetka Drugog svjetskog rata od strane zločinačke partizanske vojske.

Već je pet godina prošlo od kada je na zahtjev Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka iz jame Jazovke u srpnju 2020. godine ekshumirano 814 žrtava komunističkoga zločina iz 1945. godine.

Znamo kako je za kolovoz ove godine planiran zajednički ispraćaj i pokop 814 žrtava ekshumiranih iz jame Jazovka. Time će konačno biti izvršen jedan od zahtjeva s naših spomen pohoda. Međutim, žalosti nas što će se taj povratak posmrtnih ostataka u zajednički grobnicu na Jazovku izvršiti bez ijedne identificirane žrtve od njih 814, kao i bez ozbiljne istrage o počiniteljima i nalogodavcima ovih zločina koji nikad nisu sudski procesuirani, makar i posthumno.

Prije dva dana, na području grada Svete Nedelje, pronađene su dvije masovne grobnice. Iz njih su ekshumirani posmrtni ostaci 49 mladih Hrvata – žrtava jugokomunističkog terora iz svibnja 1945. godine. Prilikom ekshumacije, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo kako su tih 49 žrtava „ubijeni samo zato što su bili Hrvati“, dodavši kako „zločin ne zastarijeva“ te kako „društvo koje ne poštuje dostojanstvo svojih mrtvih ne može se smatrati zrelim“.

U potpunosti se slažemo s tim riječima i potpisujemo ih. Međutim, postavljamo otvoreno pitanje: može li se zrelim smatrati društvo čija vlada jedan dan sudjeluje u ekshumaciji 49 pobijenih mladih hrvatskih vojnika i civila, a već dva dana nakon toga u šumi Brezovica komemorira i slavi njihove krvnike?

Takvo postupanje nije samo u suprotnosti s logikom i zdravim razumom, već duboko vrijeđa dostojanstvo 49 žrtava iz Svete Nedelje, 814 žrtava Jazovke, kao i sve ostale žrtve jugokomunističkoga terora.

Takav odnos prema žrtvama ogleda se i kroz financiranje: komemoracija na Jazovki i dalje se održava bez ikakve financijske potpore države, dok se slavljenje partizanskih krvnika u Brezovici odvija pod najvišim državnim pokroviteljstvom.

Stoga, tražimo da vlasti Republike Hrvatske prekinu s obilježavanjem događaja usmjerenih protiv obstojnosti hrvatskoga naroda i hrvatske države. To uključuje i obilježavanje današnjega od hrvatskoga naroda nikada prihvaćenoga praznika. Nakon brojnih znanstvenih radova, izlaganja i apela mnogih hrvatskih povjesničara na ovu temu, došlo je vrijeme da se konačno i službeno utvrdi kako se 22. lipnja 1941. u šumi Brezovica nije dogodilo ništa važno, osim manjeg i nebitnog sastanka nekolicine lokalnih komunista. Taj je dan jedino i isključivo važan kao dan napada na Sovjetski Savez. Obilježavati taj nadnevak suludo je i bizarno. Stoga je jedino logično rješenje da se današnji praznik, tzv. Dan antifašističke borbe, jednostavno ukine.

Umjesto komemoriranja komunističkih krvnika, od hrvatske vlasti tražimo da dostojno obilježi žrtvu hrvatskih vojnika i civila – od Macelja, Tezna, Dakse, Jazovke, pa sve do Bleiburga i drugih stratišta. Tražimo i da naša diplomacija konačno ishodi povratak spomen-pohoda na Bleiburg, koji su austrijske vlasti zabranile prije tri godine, kao i obnovu unakaženoga bleiburškoga spomenika našim mrtvima, s kojega je uklonjen hrvatski poviestni grb – isti onaj grb koji, među ostalim, krasi i pročelja mnogih austrijskih plemićkih dvoraca, vila i crkava.

Također, kao i predhodnih godina, opetovano tražimo da vlasti Republike Hrvatske provedu dekomunizaciju javnih prostora, odnosno da uklone sve spomenike te preimenuju ulice i trgove posvećene jugoslavenskim komunistima odgovornima za zločine nad hrvatskim narodom.

Zahtijevamo i od glavnoga državnoga odvjetnika Ivana Turudića da prekine višedesetljetnu šutnju Državnoga odvjetništva RH i pokrene istrage o brojnim ubojstvima hrvatskih ranjenika iz zagrebačkih bolnica, bolničkoga osoblja, časnih sestara i ostalih, kako bi se nedvojbeno sudbenim pravorijekom utvrdili nalogodavci i izvršitelji tih zločinstava te objavila njihova imena.

Tražimo da vlasti Republike Hrvatske osiguraju dostatna sredstva za znanstvena iztraživanja Drugoga svjetskoga rata i poraća te da se poruči jasno “ne” pokušajima manjega diela znanstvene zajednice da se sprieči legitimna i potrebna revizija hrvatske poviesti 20. stoljeća. To, između ostaloga, podrazumijeva da hrvatske vlasti napokon uklone udbaške šape s hrvatskoga arhivskoga gradiva.

Ne zaboravljamo da su počinitelji zločina Jazovke znali što čine! Stoga Hrvatski obredni zdrug Jazovka, svjestan da je stiglo vrieme da Istina i Pravda ugledaju svjetlo dana, u ime sudionika ovoga Spomen-pohoda jamči spremnost na bezuvjetnu provedbu do izpunjenja svih zadaća iz ovoga i prijašnjih proglasa. Hrvatska mora prekinuti šutnju!

Na djelu za Dom!

O Jazovki

Masovna grobnica Jazovka je jama koja se nalazi u šumi pokraj naselja Sošice na Žumberku u Republici Hrvatskoj. Obzirom na ratni zločin koji se u njoj dogodio, zaštićeno je kulturno dobro.

Jama se sastoji od ulaznog dijela nalik bunaru dubokog oko 34 m, na čijem se dnu nalazi izduženi kosi dio dugačak oko 15 m.

2020. godine su iz jame ekshumirani ostatci 814 Hrvatskih žrtava koje su ondje ubili Titovi partizani, vojnici komunističke partije jugoslavije nakon zauzimanja Krašića u siječnju 1943. godine, te potom isti vojnici u svibnju i lipnju 1945. godine kada su iz Zagrebačkih bolnica odvodili ranenjenike na egzekucije.

Partizanski zločini 1945.

Jazovka je poznata kao mjesto masovnog ubojstvaHrvatatijekom i nakon završetkaDrugog svjetskog rataod stranepartizana.

Žrtve su bile uglavnom ranjenici, medicinsko osoblje ičasne sestrekoje su pripadniciJugoslavenske armijeprisilno odveli iz zagrebačkihbolnica1945.godine.

PovjesničarkaBlanka Matkovićizvješćuje 2011. god. o 447 žrtava čiji su podaci pobrojani prigodom speleološkog pregleda jame 1999. godine, koje je predvodio patolog prof. dr. Žarko Danilović. B. Matković iznosi da se prema popisima sačuvanima kod zagrebačkim bolnicama mogu identificirati osobni podatci za čak 4791 bolesnika zagrebačkih bolnica (te u svojem znanstvenom radu objavljuje ime, prezime, godinu rođenja, mjesto rođenja, bračno stanje, vjersku pripadnost, vojni čin i dan prijama u bolnicu za svih njih 4791), – vojnih osoba poraženih vojski koje je Jugoslavenska armija pogubila 1945. godine, uz upozorenje da se intervjuiranjem preživjelih nalaze poimenični podatci o bolesnicima koji se ne nalaze u dostupnim popisima, te se mora zaključiti da u bolničkim arhivima nedostaje dio podataka. Jazovka je samo jedno od mjesta gdje su bacani pobijeniratni zarobljenici– pacijenti zagrebačkih bolnica. Radi prikrivanja dokaza, pobijen je i dio osoblja bolnica koji je svjedočio zločinu.

Protiv zločinaca još nije počeo sudski postupak, makar su imena nekih počinitelja javno obznanjena.

Za tri časne sestre s.Liphardu Horvat, s.Konstantinu MesariGeraldu Jakob, inače njegovateljice u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, koje su bačene u jamu pokrenut je postupak proglašenja blaženima unutarKatoličke Crkve.

Zaštita

Jama se nalazi unutar Parka prirode Žumberak– Samoborsko gorje. Pod oznakom Z-6886 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro– pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao “sakralna graditeljska baština”.

Ekshumacija žrtava 2020. godine

Ministarstvo hrvatskih branitelja Republike Hrvatske je u srpnju 2020. godine provelo ekshumaciju žrtava iz jame Jazovka, te je utvrđeno da je ondje bilo najmanje 814 kostura. Planirana je daljnja antropološka obrada posmrtnih ostataka na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Zagreb.

Od ponedjeljka 13. do petka 17. srpnja 2020. godine Ministarstvo hrvatskih branitelja provelo je zahtjevne i složene terenske aktivnosti na području općine Žumberak. Terenske aktivnosti uključivale su speleološko istraživanje i ekshumaciju posmrtnih ostataka iz jame Jazovka te probna iskapanja s ciljem utočnjavanja druge jame Jazovka.

Ekshumacija posmrtnih ostataka iz Jazovke provedena je temeljem Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja i sudskog naloga izdanog od strane nadležnog Županijskog suda u Zagrebu. Po prvi put od otkrića postojanja jame Jazovka, sustavno se i po svim pravilima struke pristupilo ekshumaciji posmrtnih ostatka žrtava iz speleološkog objekta.

Iz jame Jazovka, u pet intenzivnih radnih dana, izvađeni su posmrtni ostaci najmanje 814 osoba te se odmah po završetku ekshumacije pristupilo utvrđivanju minimalnog broja žrtava (MNI) temeljem brojanja bedrenih kostiju. Nakon provedene ekshumacije, jama je još jednom detaljno pregledana kako bi se utvrdilo da su svi posmrtni ostaci izvađeni. Dno jame dokumentirano je od strane Ministarstva hrvatskih branitelja i Ministarstva unutarnjih poslova.

Prema prikupljenim saznanjima nadležnih međuresornih službi radi se o žrtvama Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Prema iskazima svjedoka, žrtve su u jamu bacane u više navrata, nakon bitke za Krašić 1943. godine te nakon završetka rata 1945. godine.

Tijekom terenskih istraživanja savjetodavnu potporu Ministarstvu hrvatskih branitelja na terenu dao je i Mladen Kuka, speleolog koji je 1989. godine otkrio jamu Jazovku te kroz sve ove godine prikupljao vrijedna saznanja o grobištu.

Posmrtni ostaci bit će prevezeni na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Zagreb gdje će se provesti njihova antropološka obrada. Zatim slijedi njihovo dostojno i trajno zbrinjavanje čemu će prethoditi zajedničko usuglašavanje oko lokacije izgradnje grobnog mjesta s jedinicom lokalne samouprave, mjesnom župom i udrugama koje njeguju sjećanje kako bi žrtve na dostojanstven način bile pokopane.

Svakom terenskom istraživanju Ministarstvo hrvatskih branitelja pristupa sustavno, profesionalno i odgovorno kao koordinator međuresornog procesa uz potporu ostalih sudionika koji obavljaju zadaće sukladno svojoj nadležnosti. Istraživanja se provode i u suradnji s udrugama koje se bave očuvanjem sjećanja na žrtve, kao i sa zainteresiranim pojedincima koji svojim vrijednim saznanjima pridonose procesu.

Jazovka 2

Paralelno s ovim aktivnostima temeljem prikupljenih saznanja nadležnih međuresornih službi provedena su probna iskapanja s ciljem utočnjavanja moguće druge lokacije Jazovka. S obzirom na prikupljena saznanja i iskaze ljudi o zabetoniranom otvoru moguće druge jame pristupilo se pregledu terena na četiri mikrolokacije u neposrednoj blizini Jazovke probnim iskapanjima, međutim nalazom nisu potvrđena saznanja. Ministarstvo je najavilo da će u narednom razdoblju nastaviti s daljnjim prikupljanjem saznanja koja mogu biti od koristi u budućem operativnom radu na terenu.