Nikola Knez

HRVATSKO UGARSKI KRALJ

MATIJA HUNJADI - KORVIN

Jedan od najmoćnijih i najbogatijih kraljeva 

svog vremena bio je omiljen u Hrvatskom narodu.

Matija Hunjadi - Korvin rodio se 23. veljače 1443. 

Pripadao je znamenitoj obitelji Hunyadi, a otac mu je bio vojskovođa i regent Ugarske, János Hunyadi. Dodatak prezimenu dobio je Matija po gavranu (lat. corvus), koji se nalazio u grbu obitelji Hunyadi.

U dobi od 12 godina Matija je zatvoren zajedno sa svojim starijim bratom Ladislavom Hunyadijem po nalogu kralja Ladislava Posmrtnog. Ladislav Hunjadi je javno pogubljen, što je izazvalo pobunu mađara koja je natjerala kralja Ladislava da pobjegne iz Mađarske. Logično je slijedila vendeta po obitelji Hunjadi nakon koje je kralj Ladislav iznenada umro.

Matijin ujak Michael Szilágyi uvjerio je staleže da jednoglasno proglase 14-godišnjeg Matiju za kralja 24. siječnja 1458. Tako je mladi kralj započeo  svoju vladavinu pod skrbništvom svog strica, ali je preuzeo efektivnu kontrolu nad vladom u roku od dva tjedna.

Za Hrvatsko-Ugarskog kralja okrunjen je 1458, a oslonac svoje vladavine imao je u srednjem i nižem plemstvu te gradovima čiji je razvoj podupirao. Isto tako, izabran je za kralja Češke 1469, te proklamiran Knezom Austrije 1487.

Kao kralj, Matija je vodio ratove protiv čeških plaćenika koji su dominirali Gornjom Ugarskom (danas dijelovi Slovačke) i protiv Fridrika III., cara Svetog Rimskog Carstva, koji je prisvajao Mađarsku za sebe. U tom je razdoblju Osmansko Carstvo prepolovilo Hrvatsku državu jer je prelaskom rijeke Drine prodrijelo sve do kraljevskog grada Jajca. 

Nakon što je Matija 1463. potpisao mirovni ugovor sa Carom Fridrikom III. ovaj je vratio Svetu krunu Ugarske kojom je Matija Hunjadi 29. travnja 1464 okrunjen za kralja. 

Iste godine Matija je pokrenuo vojnu kampanju kojom ulazi u osvojene po Osmanlijama Hrvatske teritorije te zajednički sa Hrvatskim vojnim snagama redom oslobađa sve tvrđave. Njegove su snage oslobodile Hrvatski kraljevski grad Jajce nakon  čega je kralj Matija organizirao Jajačku i Srebreničku banovinu kao štit od daljnjih osmanlijskih prodora. Time je bio uspostavljen obrambeni sustav koji se protezao od Budima (Budimpešte) preko Jajačke i Srebreničke banovine te Senjske kapetanije, do kraljevskih gradova u južnoj Hrvatskoj (Ostrovica, Knin, Klis). Iz toga je obranbenog sustava kralj Matija tijekom 1470-ih i početkom 1480-ih vodio vojne pohode protiv Osmanlija u Hrvatskom ozemlju sve do rijeke Drine.

Za učvršćenje kraljevske vlasti od velike su važnosti bile porezne reforme koje je proveo i time povećao kraljevske prihode četiri do pet puta, što je omogućilo osnivanje stalne najamničke vojske.

Osim što je imao goleme prihode, Matija Hunjadi osvojio je i mnoge susjedne zemlje, npr. dijelove Austrije, Češke i Šleske te je uzeo i titulu kralja Češke. 

Doba vladavine Matije Hunjadija - Korvina ostalo je zapamćeno kao svojevrsno zlatno doba u povijesti Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva. Na svom dvoru okupio je vodeće humaniste svog vremena, među kojima Ivana Viteza od Sredne i Ivana Česmičkog (Janusa Pannoniusa) te se istaknuo kao zaštitnik umjetnosti. U Budimu je utemeljio Bibliothecu Corvinianu, knjižnicu u kojoj su bila pohranjena najznamenitija djela humanističkih znanosti s oko 5000 naslova iz svih znanstvenih područja.

Matija Hunjadi - Korvin umro je 6 travnja 1490 godine. Ostao je zapamćen kao veliki kralj, odličan državnik i vojskovođa. Još i danas svjedoči uzrečica među mađarskim pukom kojom se žali za njegovim vremenima: 

“Pokle dobri kralj Matijaš spi, nikakve pravice ni!” 

Veliki grb Hrvatsko-Ugarskog kralja Matije Hunjadija od 1458. do 1490. 

U središnjem krugu su ujedinjeni grbovi: kralja Matije, moderne Mađarska, stare Mađarske, Češke, obitelji Hunyadi. Oko kruga u prstenu su grbovi država: Croatia, Dalmatia, Bohemia, Luxembourg, Lower Lusatia, Moravia, Austria, Galicia-Volhynia, Silesia.